Kava kroz vrijeme: Priča o napitku koji je osvojio svijet

Prvi pisani zapisi o konzumaciji kave dolaze iz 1475. godine kada je u Carigradu otvorena kavana pod nazivom Kiva Han. U to vrijeme, kava je bila društveno, političko i vjersko pitanje. Tako je, primjerice, 1511. godine bila zabranjena u Meki i Kairu, ali je taj zakon brzo ukinut zbog pritiska naroda. Kava dolazi u Europu tek početkom 16. stoljeća, a postoje zapisi da se isprva koristila u medicinske svrhe, a ne iz užitka.

Venecija je bila glavna luka u koju bi pristizala zelena kava. Godine 1600. papa Klement blagoslovio je kavu, čime je ovaj napitak postao dozvoljen za konzumaciju u cijeloj Europi. Prva kavana u Londonu otvorena je 1652. godine, a otvorila ju je Pasqua Rosée, rođena u Dubrovačkoj Republici. Natpis iznad kavane glasio je "Izvrstan napitak za liječenje gihta, vodenih bolesti, skorbuta", i smatra se prvom reklamom za kavu na svijetu. U narednih 100 godina, u Engleskoj je otvoreno više od 3000 kavana.

Kava u Francuskoj postaje popularna kao elitni i prestižni napitak nakon što ju je Luj XIV dobio na poklon od veleposlanika Mehmeda IV. Luj XVI toliko je zavolio kavu da je pokušao uzgojiti biljke u Francuskoj, ali bezuspješno zbog loših vremenskih uvjeta. Ipak, šalje brodove na otok Martinique, gdje kava uspijeva, i ubrzo se tamo uzgaja više od 15 milijuna grmova arabice.

Beč dobiva svoju prvu kavanu 1683. godine, a otvorio ju je građanin Georg Franz Kolschitzky kao nagradu za hrabrost tijekom opsade Beča. Ova kavana postaje popularno okupljalište poznatih bečkih pisaca, poput Huga von Hofmannsthala, Karla Krausa i Arthura Schnitzlera, te potiče razvoj pokreta Kavanska književnost. Godine 2011. UNESCO je bečke kavane zaštitio kao nematerijalnu kulturnu baštinu.

U Hrvatskoj se prva kavana otvara 5. travnja 1748. godine, a otvorio ju je trgovac Leopold Dun. Nalazila se u blizini Trga Bana Jelačića i u njoj su se posluživali čaj, topla čokolada i kava. Kavana je bila rezervirana za visoke članove društva, a roba se dopremala iz Nizozemske.

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do nestašice kave, koja se smatrala luksuzom. Industrijsku proizvodnju i preradu kave u Hrvatskoj započinje Franck, koji prži kavu od 1960. godine do danas.

Godine 1887. ban Khuen-Héderváry propisuje zakon kojim se ograničava broj kavana u Zagrebu, a do 1900. grad ima 25 kavana, prateći europske trendove. Neke od najpoznatijih zagrebačkih kavana bile su Corso, Bauer i Kavkaz, svaka s posebnim društvenim krugom.

Kroz stoljeća, kava je evoluirala od energetskog snacka do društvenog simbola, i dalje osvaja srca diljem svijeta. Bilo da je pijemo radi energije, užitka ili društva, kava je postala neizostavan dio naših života.